Karpal tunel sindrom i manuelna terapija

Pri ponavljanim, dugotrajnim aktivnostima sa šakom savijenom prema dlanu (palmarna fleksija) i prema маlom prstu (ulnarna devijacija) i savijenim prstima, javljaju se karakteristične tegobe: utrnulost ili bol u šaci, ručnom zglobu, palcu, kažiprstu i srednjem prstu. Ovi simptomi posledica su nedovoljne zapremine anatomskog prostora u predelu ručnog zgloba (tzv. karpalni tunel) gde nervus medianus  biva pritisnut.
Karpalni tunel je prostor u ručnom zglobu predviđen za prolaz nerava, krvnih sudova i tetiva mišića. Sa dlanske strane ograničen je karpalnim ligamentom („krov“), dok „pod“ čine kosti ručja. Samo nepovoljna pozicija šake pri učestalnim aktivnostima, kao i direktan pritisak na nervus medijanus, očigledno će dovesti do njegovog oštećenja. Međutim, s obzirom da je sve vezivno tkivo (ligamenti, ovojnice tetiva) podložno upali i otoku, naročito nakon prekomerne aktivnosti, to će još više suziti prostor za nesmetano pokretanje nerva kroz kanal.
Mnoga druga stanja, bolesti i povrede mogu dovesti do smanjenja volumena karpalnog kanala. Upala, zadebljanje i fibroza u samom nervu će, takođe, dovesti do karakterističnih i lako prepoznatljivih simptoma. Na prvom mestu to je bol i/ili utrnulost u prva tri prsta ili celoj šaci kao i osećaj hladnoće. Bol se može reflektovati u ruci ili čak ramenu. Bol i utrnulost se javljaju u napadima, najčešće tokom noći ili ujutru nakon buđenja i najčešće prestaju pošto osoba protrese šaku. Često pacijenti imaju osećaj da im je ruka zavijena u čvrst zavoj. Kod težeg stepena oštećenja nerva, javiće se slabost i atrofija mišića baze palca (tenar). Mogu biti prisutni slabost i nespretnost šake.
Za tretiranje posledica mehaničkih uzroka ovog sindroma, manuelna terapija je odličan izbor. Iako treba obratiti pažnju na celokupni rameni splet nerava, kao posledicu npr cervikalne radikulopatije ili pak združenog kompresivnog sindroma (double crush syndrome) nervusa medijanusa, pažnja i tretman su ipak najviše usmereni na podlakticu i šaku. Manipulacijom vezivnog tkiva (interosealna membrana podlaktice, karpalni ligament i drugi skraćeni ligamenti ručnog zgloba) omogućava se bolja elastičnost mekih struktura i stvaraju se uslovi za oporavak nerva. Takođe, ukoliko je potrebno, tretiraju se i dislokacije pojedinih kostiju ručja.

 I pored toga što tegobe nestaju neposredno nakon tretmana ili nekoliko dana kasnije, pacijent bi trebalo da izbegava položaje šake koje provociraju upalu vezivnog tkiva i njegovo zadebljanje u samom kanalu. Najpre, šaka pri aktivnostima treba da bude u neutralnom položaju između palmarne i dorzalne fleksije (sa podlakticom čini ugao od 180°) i istovremeno 15° – 30° prema malom prstu (ulnarna devijacija). Zatim, treba izbegavati dugotrajne jednolične položaje i ponavljajuće pokrete, naročito pri radnim aktivnostima. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

Sindrom kratke noge i hiropraktika

Double crush i multiple crush sindromi

Smernice za zdraviji mišićno skeletni sistem