Karpal tunel sindrom i manuelna terapija
Pri ponavljanim, dugotrajnim
aktivnostima sa šakom savijenom prema dlanu (palmarna fleksija) i prema маlom prstu (ulnarna devijacija) i savijenim prstima,
javljaju se karakteristične tegobe: utrnulost ili bol u šaci, ručnom zglobu,
palcu, kažiprstu i srednjem prstu. Ovi simptomi posledica su nedovoljne
zapremine anatomskog prostora u predelu ručnog zgloba (tzv. karpalni tunel) gde nervus medianus biva
pritisnut.
Karpalni tunel je prostor u
ručnom zglobu predviđen za prolaz nerava, krvnih sudova i tetiva mišića. Sa
dlanske strane ograničen je karpalnim ligamentom („krov“), dok „pod“ čine kosti
ručja. Samo nepovoljna pozicija šake pri učestalnim aktivnostima, kao i
direktan pritisak na nervus medijanus, očigledno će dovesti do njegovog oštećenja.
Međutim, s obzirom da je sve vezivno tkivo (ligamenti, ovojnice tetiva)
podložno upali i otoku, naročito nakon prekomerne aktivnosti, to će još više
suziti prostor za nesmetano pokretanje nerva kroz kanal.
Mnoga druga stanja, bolesti
i povrede mogu dovesti do smanjenja volumena karpalnog kanala. Upala,
zadebljanje i fibroza u samom nervu će, takođe, dovesti do karakterističnih i
lako prepoznatljivih simptoma. Na prvom mestu to je bol i/ili utrnulost u prva
tri prsta ili celoj šaci kao i osećaj hladnoće. Bol se može reflektovati u ruci
ili čak ramenu. Bol i utrnulost se javljaju u napadima, najčešće tokom noći ili
ujutru nakon buđenja i najčešće prestaju pošto osoba protrese šaku. Često
pacijenti imaju osećaj da im je ruka zavijena u čvrst zavoj. Kod težeg stepena
oštećenja nerva, javiće se slabost i atrofija mišića baze palca (tenar). Mogu
biti prisutni slabost i nespretnost šake.
Za tretiranje posledica
mehaničkih uzroka ovog sindroma, manuelna terapija je odličan izbor. Iako treba
obratiti pažnju na celokupni rameni splet nerava, kao posledicu npr cervikalne
radikulopatije ili pak združenog kompresivnog sindroma (double crush syndrome) nervusa medijanusa, pažnja i tretman su ipak
najviše usmereni na podlakticu i šaku. Manipulacijom vezivnog tkiva (interosealna
membrana podlaktice, karpalni ligament i drugi skraćeni ligamenti ručnog
zgloba) omogućava se bolja elastičnost mekih struktura i stvaraju se uslovi za
oporavak nerva. Takođe, ukoliko je potrebno, tretiraju se i dislokacije
pojedinih kostiju ručja.
I pored toga što tegobe nestaju neposredno
nakon tretmana ili nekoliko dana kasnije, pacijent bi trebalo da izbegava
položaje šake koje provociraju upalu vezivnog tkiva i njegovo zadebljanje u
samom kanalu. Najpre, šaka pri aktivnostima treba da bude u neutralnom položaju
između palmarne i dorzalne fleksije (sa podlakticom čini ugao od 180°) i
istovremeno 15° – 30° prema malom prstu (ulnarna devijacija). Zatim, treba
izbegavati dugotrajne jednolične položaje i ponavljajuće pokrete, naročito pri
radnim aktivnostima.
Коментари
Постави коментар
Reakcije